Zdravstveni sustavi diljem svijeta suočavaju se s izazovima poput sve češćih kroničnih bolesti, starenja stanovništva i sve većih zahtjeva za skrbi usmjerenoj na pacijenta. U tom kontekstu, OECD-ovo najnovije istraživanje o iskustvima pacijenata (PaRIS – Patient-Reported Indicator Surveys) donosi vrijedan uvid u iskustva osoba u dobi od 45 godina, i starijih, u 19 zemalja.
Istraživanje pruža jasnu sliku o stanju primarne zdravstvene zaštite iz perspektive samih korisnika. Poseban naglasak stavlja se na potrebu razvoja zdravstvenih sustava prema modelima koji su više usmjereni na čovjeka, izgradnji povjerenja, rješavanju rodnih razlika, uključivanje digitalnih rješenja te bolju podršku osobama s kroničnim bolestima. Kad se zdravstvena skrb uskladi s potrebama i iskustvima pacijenata, sustav postaje učinkovitiji i osjetljiviji na stvarne izazove. Kroz bolju suradnju, osnaživanje pacijenata i uključivanje njihovih iskustava u oblikovanje zdravstvene politike, možemo napraviti konkretne pomake prema zdravlju koje doista odgovara 21. stoljeću.
U istraživanju je sudjelovalo više od 107.000 osoba i oko 1.800 ordinacija primarne zdravstvene zaštite, što je omogućilo detaljnu analizu dobrih zdravstvenih praksi, ali i područja gdje ima prostora za napredak.
Kronične bolesti: glavni izazov današnje zdravstvene skrbi
Jedan od značajnih nalaza iz istraživanja jest da 82 posto korisnika primarne zdravstvene zaštite živi s barem jednom kroničnom bolešću, 52 posto s dvije ili više, a 27 posto s tri ili više. Najčešće su bolesti poput hipertenzije, artritisa, dijabetesa, srčanih bolesti i raka, koje zahtijevaju stalne kontrole i kontinuiranu skrb. Podaci pokazuju da se s porastom broja kroničnih bolesti znatno smanjuju rezultati dobrobiti pacijenata, mjereni WHO-5 ljestvicom. To ukazuje na potrebu da se zdravstveni sustavi prilagode i pruže sveobuhvatnu podršku osobama koje se nose s višestrukim kroničnim bolestima.
Povjerenje u zdravstveni sustav: temelj kvalitetne skrbi
Povjerenje u zdravstveni sustav ključno je za učinkovitu skrb. OECD-ovo istraživanje pokazuje da samo 64 posto pacijenata koji su osjećali da im je njihov liječnik primarne zdravstvene zaštite posvetio dovoljno vremena, izražava povjerenje u zdravstveni sustav, dok je među onima koji su osjećali da ih se požuruje, taj postotak tek 34 posto. Dodatno, osobe koje su doživjele negativna iskustva poput kašnjenja u dijagnozi ili grešaka u liječenju imaju znatno manju razinu povjerenja (45 %) u usporedbi s onima koji nisu imali takva iskustva (70 %).
Zaključak je jasan: kvaliteta odnosa između pacijenata i zdravstvenih radnika ima izravan utjecaj na povjerenje u zdravstveni sustav.
Razlike u ishodima liječenja među spolovima
Iako žene u prosjeku žive dulje od muškaraca, istraživanje PaRIS pokazuje da procjenjuju svoje fizičko i mentalno zdravlje lošijim. Fizičko zdravlje kao „dobro“ ocijenilo je 74 posto muškaraca, naspram 65 posto žena. Slično, mentalno zdravlje kao „dobro“ navelo je 86 posto muškaraca, a 81 posto žena. Ovi podaci otvaraju važna pitanja o potrebi za rodno osjetljivim pristupom u planiranju zdravstvenih politika i intervencija.
Digitalno zdravlje: neiskorišten potencijal
Unatoč dostupnosti digitalnih alata, njihovo korištenje među pacijentima ostaje ograničeno. Samo 7 posto ispitanika koristilo je video konzultacije, a tek je 17 posto pristupilo svojim medicinskim zapisima putem interneta. Uz to, samo 43 posto osoba s nižom razinom obrazovanja izjavilo je da im je internetska stranica njihove ordinacije bila jednostavna za korištenje.
Ovi rezultati upućuju na digitalni jaz koji je potrebno premostiti kako bi svi građani imali jednaku priliku za korištenje modernih zdravstvenih tehnologija.
Skrb koja stavlja pacijenta u središte
Istraživanje potvrđuje koliko je važno prilagoditi zdravstvenu skrb pojedincu. Osobe koje su dobile kvalitetnu podršku za samostalno upravljanje svojim zdravljem osjećale su se 14 postotnih bodova sigurnije u svoje sposobnosti. Ipak, samo četvrtina ispitanika izjavila je da su imali izrađen plan skrbi zajedno sa svojim zdravstvenim radnikom – što ukazuje na prostor za unapređenje.
