Ljudi koji su preboljeli rak ili se nose s drugim teškim bolestima često se suočavaju s dvostrukim izazovom. Ponajprije, tu je sama bolest i dugotrajan proces liječenja s kojima se oboljeli suočavaju, dok se paralelno s time često suočavaju s neizvjesnosti u osiguranju egzistencije. Banke i osiguravajuća društva nerijetko postavljaju otežane ili čak nedostupne uvjete za financijske usluge – primjerice, odbijaju dati kredit ili nude policu životnog osiguranja po visokim cijenama.
Kako bi prekinula ovu praksu, skupina zemalja uvela je tzv. „pravo na zaborav“. Riječ je o zakonskoj regulativi koja se temelji na Općoj uredbi o zaštiti osobnih podataka (GDPR), a nalaže da nakon određenog razdoblja (najčešće između dvije i deset godina od dijagnoze) institucije ne smiju uzimati u obzir zdravstveno stanje iz prošlosti. Među državama koje su donijele takve zakone jesu Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Italija, Rumunjska, Cipar, Francuska, Španjolska i – nedavno – Slovenija.
Upravo je Slovenija, usvajanjem zakona o jednakom pristupu kreditnim i proizvodima osiguravajućih kuća za osobe koje su preboljele rak i druge teške bolesti, napravila značajan iskorak. Novi zakon, donesen prije nekoliko tjedana, predviđa da banke i osiguravatelji nakon isteka propisanog vremena više ne smiju pregledavati zdravstvenu dokumentaciju vezanu uz raniju bolest, pa tako osobe koje su bile liječene od raka sada mogu tražiti jednaki tretman kao i svi ostali klijenti.
Stručnjaci ističu da je ovo velik korak naprijed u borbi protiv diskriminacije. Kada završe s liječenjem i vrate se redovnim aktivnostima, oboljeli zaslužuju imati iste šanse za podizanje kredita, sklapanje životnog osiguranja i normalan nastavak života. Jer, kako poručuju udruge pacijenata – jedino tako naše društvo može stvarno pružiti drugu šansu onima koji su se hrabro izborili s bolešću.
