08:30 – 09:00 Registracija

09:00 Otvaranje konferencije

Nina Išek Međugorac

HealthComm Forum, Direktorica

doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med 

Ministarstvo zdravstva, Ministrica

Kada je zdravstveni sustav suočen s nezapamćenim izazovima, vrijeme je za promjene. Saznajte kako suradnjom i inovacijama kreirati sustav usmjeren na produljenje zdravih godina života te stvarati održive modele koji smanjuju teret kroničnih bolesti, unapređuju kvalitetu života i osiguravaju dugoročni društveni i ekonomski napredak.

Kurativni model skrbi gubi bitku s rastućim izazovima današnjice. Kako promijeniti strateške prioritete i osigurati da prevencija postane temelj zdravstvenog sustava, a ne iznimka? Raspravljamo o reorijentaciji zdravstvenih sustava prema proaktivnoj prevenciji kroz jačanje programa cijepljenja, pravovremenih dijagnoza i probira bolesti, uz kontinuiranu suradnju između ministarstava, zdravstvenih institucija, poslovnog sektora, akademske zajednice i samih pacijenata, s ciljem ostvarivanja konkretnih ušteda i mjerljivih zdravstvenih ishoda.

dr. sc. Damir Ivanković, dr. med., MBA

Regionalni ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu, Savjetnik

Europsko zdravstveno izvješće 2024., koje objavljuje WHO/Europa, pruža sveobuhvatan pregled stanja zdravlja i zdravstvenih sustava u europskoj regiji, ističući ključne izazove poput porasta kroničnih bolesti, mentalnog zdravlja, infektivnih bolesti te utjecaja klimatskih promjena i demografskih promjena. Izvješće naglašava potrebu za transformacijom zdravstvenih sustava kako bi bili otporniji i održiviji u suočavanju s novim zdravstvenim hitnim situacijama.​

Dr. Damir Ivanković, jedan od autora Europskog zdravstvenog izvješća 2024., predstavit će kako se preporuke izvješća mogu implementirati u nacionalne zdravstvene strategije, uključujući i Hrvatsku, s ciljem poboljšanja zdravlja populacije i jačanja međudržavne suradnje.

Kroz iskustvo i znanje menadžera iz zdravstvenog sektora o transformacijama, optimizaciji i implementaciji inovacija raspravljamo o novim temeljima zdravstva koji kroz prevenciju, personalizaciju i tehnologiju vraćaju povjerenje u sustav, jačaju društveni ugovor i obnavljaju socijalnu sigurnosnu mrežu stvarajući viziju zdravlja kao kolektivnog dobra.

dr. sc. Niek Klazinga, dr. med.

OECD, Savjetnik  

Sveučilište u Amsterdamu, Prof. emeritus

Temeljem najnovijih podataka OECD-a i EU-a, dobivamo uvid u aktualne izazove zdravstvenih sustava, kao što su manjak zdravstvenih radnika, fiskalna i okolišna održivost te promjene u povjerenju javnosti u medicinu. Kako različite inicijative pokušavaju odgovoriti na te izazove uz težnju za zdravstvenom skrbi temeljenoj na vrijednosti te balansiranje kratkoročnih potreba zdravstvene skrbi s dugoročnim ishodima.  

Kako jačanje nacionalne infrastrukture zdravstvenih podataka, uz odgovarajuće upravljanje zdravstvenim sustavom i integrirane modele pružanja zdravstvene skrbi, može pomoći u suočavanju s ovim izazovima i učiniti zdravstveni sustav otpornijim?

Zdravlje nije samo medicinsko pitanje – ono je refleksija društva. Zdravstveni sustavi se zato trebaju okrenuti proaktivnim, holističkim pristupima koji povezuju zdravlje s društvenim i okolišnim uvjetima jer šira društvena slika utječe na zdravstvene ishode, ali i zdrav sustav može doprinijeti pravednijem, stabilnijem društvu. Fokus ovog panela je na ulozi pojedinca: kako njegovo ponašanje, okruženje i dostupnost podrške oblikuju ukupnu sliku zdravlja.

Neven Zitek 

Span, Direktor poslovnih rješenja u kibernetičkoj sigurnosti

Zdravstvo se ubrzano digitalizira, elektronički kartoni, sustavi za dijagnostiku, komunikacija među ustanovama – sve to donosi učinkovitiju skrb, no istovremeno otvara prostor za ozbiljne sigurnosne prijetnje. 

Kibernetički napadi na zdravstvene sustave više nisu iznimka, već svakodnevna realnost diljem Europe. Posljedice nisu samo tehničke – one pogađaju pacijente, liječenje i povjerenje u cijeli sustav. Kako osigurati da zdravstveni sustavi ostanu pouzdani i dostupni čak i u digitalnom okruženju koje se stalno mijenja? Zaštita podataka nije samo tehnički izazov, već temelj povjerenja – a bez povjerenja, zdravstvo gubi svoj smisao.

Zdravstvo danas ne može funkcionirati bez podataka — ključno je koliko su točni, koliko brzo putuju kroz sustave i koliko su zaštićeni. Da bi podaci doista postali alat za bolje liječenje, zdravstveni sustavi moraju biti međusobno povezani — i temeljito zaštićeni. Bez interoperabilnosti nema brzih, informiranih i pravovremenih odluka. Bez sigurnosti nema povjerenja ni održivog razvoja sustava. 

Kroz konkretne primjere iz prakse saznajemo kako sigurni protoci informacija — temeljeni na čvrstoj, zaštićenoj infrastrukturi — ubrzavaju postavljanje dijagnoze, sprječavaju medicinske pogreške te omogućuju liječnicima potpun, pravovremen i pouzdan uvid u stanje pacijenta. Što izravno vodi prema kvalitetnijoj, personaliziranoj i humanijoj zdravstvenoj skrbi. Ova rasprava otvara ključno pitanje: kako izgraditi sigurnu i otpornu digitalnu infrastrukturu.

U istoj Europskoj uniji pristup lijekovima ne ovisi o medicinskoj potrebi — već o geografiji. Zašto pacijenti u Hrvatskoj i drugim manjim tržištima čekaju mjesecima, pa i godinama, na terapije koje su drugima već standard? Nova farmaceutska reforma nastoji stvoriti jedinstveno tržište i pravedniji sustav, ali ključna pitanja ostaju: Kako uravnotežiti prava intelektualnog vlasništva s pravom na život? Kako potaknuti dolazak inovacija na manje isplativa tržišta? I što je stvarna cijena nejednakosti? 

Ovaj panel okuplja ključne dionike čija su iskustva, stavovi i prijedlozi iznimno važni za oblikovanje politika u kojoj zdravlje stvarno nema granice.

08:30 – 9:00 Registracija

prof. dr. sc. Søren Brunak, mag. sc., dr. phil. h. c.  

Odjel za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Kopenhagenu; 

Centar za istraživanje proteina Zaklade Novo Nordisk; 

Profesor i istraživački direktor 

Sve veći broj pacijenata koji boluju od niza kroničnih nezaraznih bolesti i primaju različite farmakoterapije predstavlja velik društveni problem u današnjoj populaciji koja stari. 
Saznajemo kako precizna medicina novim tipovima podataka (npr. genetske podaci), u kombinaciji s analizom zdravstvenih podataka, poboljšava dijagnostiku i planiranje liječenja kako bi se omogućilo individualizirano znanje relevantno za donošenje odluka tijekom liječenja. 

Živimo sve duže, ali predugo s bolestima. Zato ključno pitanje nije koliko trošimo na zdravstvo, već kamo usmjeravamo te resurse. 

Panel se fokusira na konkretne poteze koje donositelji odluka mogu pokrenuti odmah, unutar postojećih političkih ciklusa, a koji istovremeno ubrzavaju napredak prema globalnim ciljevima – osobito smanjenju preuranjene smrtnosti od nezaraznih bolesti do 2030. Kroz integrirani pristup pokazujemo kako pametnim preusmjeravanjem resursa možemo stvoriti zdraviji, održiviji i otporniji zdravstveni sustav. 

Ovaj panel donosi konkretna rješenja – od inovativnih medicinskih pomagala i digitalnih alata do personalizirane skrbi i podrške zajednice. Medicinske sestre, liječnici, farmaceuti, proizvođači pomagala i predstavnici udruga pacijenata zajedno će raspraviti kako moderni pristupi mogu olakšati život s dijagnozom. Kroz primjere iz prakse, istražit ćemo kako povezivanjem struke, industrije i pacijenata možemo stvoriti učinkovitiji i humaniji zdravstveni sustav.

Okupljamo ravnatelje nacionalnih zavoda za javno zdravstvo Slovenije i Hrvatske, vodeće regionalne mislioce u području javnozdravstvene politike za razgovor o budućnosti zdravstva. Budućnosti koja počiva na integraciji zdravstvenih sustava i javnog zdravstva, gdje prevencija, zdravstvena pismenost i aktivno sudjelovanje građana grade otporno i održivo društvo. U kojem javnozdravstvene institucije moraju aktivno oblikovati stavove građana, povjerenje u sustav i međusektorsku suradnju.

prof. dr. sc. Ivan Đikić, dr. med., dr. h. c.  

Institut za biokemiju II na Sveučilištu J. W. Goethe, Ravnatelj 

Istražimo ključnu ulogu homeostaze životnih procesa u stanicama kao temelja zdravlja ljudskog organizma uz predstavljene najnovije znanstvene spoznaje o molekularnoj povezanosti i komunikaciji između 10¹⁰ stanica u tijelu i kako poremećaji u toj komunikaciji mogu dovesti do razvoja bolesti. Na temelju tih otkrića, pristupi liječenju sve se uspješnije prilagođavaju promjenama u stanicama svakog pojedinca. Razumijevanje ovih procesa omogućuje nam i preciznije predviđanje mehanizama koji podržavaju zdravlje, otvarajući put personaliziranom pristupu medicini i prilagodbi životnog stila za dugoročno očuvanje zdravlja. 

Ono što je donedavno pripadalo dalekoj budućnosti – rana dijagnoza, personalizirana skrb, prevencija prije simptoma – danas je stvarnost jer AI mijenja zdravstvo brže nego što smo mogli zamisliti. Panel otvara razgovor o tome može li AI – kao tihi suradnik zdravstvenih radnika i sustava – preoblikovati zdravstvo iz temelja, ne jednog dana, već sutra. Jer istinski proboj ne događa se kad tehnologija postane savršena, već kad je krenemo koristiti – mudro, etično i za svakoga.