8:30 – 9:00 Registracija

9:00 – 9:05 Ceremonija otvaranja

Nina Išek Međugorac

doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med., Ministrica zdravstva

dr. sc. Damir Ivanković, dr. med., MBA, Programski direktor HealthComm Foruma

Zdravstvo više nema problem manjka tema – već manjka usuglašenih vrijednosti, prioriteta, koordinacije i jasne odgovornosti.

U vremenu rastućih očekivanja, ograničenih resursa i sve kompleksnijih izazova, pitanje više nije samo što zdravstveni sustav može napraviti, nego što mora staviti u fokus i kako definirati prioritete koji stvaraju najveću vrijednost za građane i društvo.

AGENDA: Tko postavlja prioritete, definira odgovornost i upravlja zdravstvenim sustavom?

mag. sc. Francesca Colombo, voditeljica Sektora za zdravstvo, Direktorat za zapošljavanje, rad i socijalna pitanja OECD-a

Odgovorno vođenje zdravstvenog sustava: Politike, institucije i javni interes

Zdravstveni sustavi suočeni su s rastućim troškovima, manjkom zdravstvenih radnika i sve kompleksnijim potrebama stanovništva, dok zdravlje sve više ovisi o politikama izvan zdravstva.

U takvom okruženju raste važnost države i javnih institucija – ne samo kao upravitelja sustava, nego i kao aktera koji definiraju prioritete, usklađuju interese i dugoročno štite javni interes.

U fokusu rasprave:

• Što danas znači stewardship zdravstvenog sustava?
• Kako balansirati javni interes, regulaciju i inovacije?
• Tko postavlja prioritete i odgovara za dugoročne ishode?
• Može li “Health in All Policies” postati operativni model, a ne samo deklarativni princip?

(Re)distribucija uloga i odgovornosti u zdravstvu: od principa do prakse

Zdravstveni sustavi prolaze kroz velike promjene u načinu raspodjele uloga, odgovornosti i kompetencija između različitih profesija i razina skrbi.

Task-shifting i task-sharing sve se češće koriste kao alati za povećanje dostupnosti i učinkovitosti zdravstvene skrbi, ali istovremeno otvaraju pitanja kvalitete, sigurnosti, regulative i odgovornosti. Kroz primjer cijepljenja u ljekarnama, panel istražuje kako redefinirati profesionalne granice uz očuvanje kvalitete skrbi i povjerenja građana.

U fokusu rasprave:

• Što se može sigurno prenijeti između profesija?
• Gdje su granice kliničke autonomije i institucionalne odgovornosti?
• Prati li zakonodavni okvir promjene u praksi?
• Kako zadržati kvalitetu skrbi i povjerenje među profesijama?

AGENDA: Što danas smatramo ključnim pitanjima zdravstva?

Tomislav Sokol
„Koje prioritete Europa vidi kao odgovor na najveće izazove zdravstva danas?“

Keynote predavanje otvara ključnu raspravu o tome kako Europska unija definira prioritete u odgovoru na najveće izazove suvremenih zdravstvenih sustava.

Europa traži održiva i dugoročna rješenja koja nadilaze tradicionalne modele skrbi. Iz perspektive europske politike, naglasak se sve više stavlja na prevenciju, jačanje otpornosti sustava, digitalnu transformaciju te smanjenje nejednakosti u zdravlju među državama članicama.

Predavanje pruža uvid kako se ti prioriteti oblikuju na razini EU, uz ključne instrumente i inicijative u provedbi te kako se prevode u konkretne politike i reforme na nacionalnoj razini. Poseban fokus bit će na ulozi suradnje između institucija, država članica i dionika u stvaranju zdravstvenih sustava koji su pravedniji, učinkovitiji i usmjereni na potrebe građana.

Cjeloživotno zdravlje: možemo li prijeći iz reakcije u anticipaciju?

Većina zdravstvenih sustava i dalje dominantno reagira tek kada se bolest pojavi, iako su mnogi zdravstveni rizici predvidivi godinama unaprijed. Najveći izazovi – kronične bolesti, multimorbiditet, mentalno zdravlje i starenje stanovništva – razvijaju se postupno kroz životni tijek, dok su sustavi još uvijek organizirani primarno oko epizoda bolesti.

Panel istražuje kako izgraditi sustav koji aktivno upravlja zdravljem kroz životni tijek, povezuje podatke i sektore te djeluje prije nego što problemi eskaliraju.

U fokusu rasprave:

• Kako izgraditi anticipativni sustav temeljen na podacima?
• Tko je odgovoran za zdravlje izvan epizode bolesti?
• Kako povezati zdravstvo s drugim sektorima?
• Kako financirati sustav koji nagrađuje prevenciju i dugoročne ishode?

Playbook: Debljina 2026-2040

Debljina je postala jedno od ključnih pitanja održivosti zdravstvenih sustava, ali odgovornost za odgovor i dalje ostaje fragmentirana između zdravstva, obrazovanja, industrije, lokalnih zajednica i javnih politika. Istovremeno, razvoj novih terapijskih mogućnosti, uključujući GLP-1 lijekove, mijenja način na koji zdravstveni sustavi pristupaju liječenju debljine.

Panel raspravlja kako povezati prevenciju, kliničku skrb, prehrambene politike, edukaciju i financiranje u koherentan i dugoročno održiv odgovor sustava.

U fokusu rasprave:

• Kako povezati prevenciju, liječenje i dugoročno praćenje?
• Tko koordinira odgovor sustava?
• Kako integrirati nove terapije u dugoročne modele skrbi?
• Ulažemo li više u liječenje nego u prevenciju?

Koliko zdravlja si možemo priuštiti – ili koliko vrijednosti stvaramo?

Ključno pitanje više nije samo koliko trošimo na zdravstvo, nego koliko vrijednosti stvaramo za pacijente i društvo. Istovremeno, značajan dio zdravstvene potrošnje i dalje odlazi na intervencije koje donose ograničenu ili nikakvu korist, dok sustavi često nagrađuju volumen aktivnosti umjesto ishoda koji su važni građanima.

Panel istražuje kako zdravstvene sustave usmjeriti prema stvaranju vrijednosti, smanjenju low-value care praksi i financiranju ishoda, a ne samo aktivnosti.

U fokusu rasprave:

• Što znači “vrijednost” u zdravstvu – i tko je definira?
• Kako smanjiti low-value care?
• Kako financirati ishode, a ne volumen usluga?
• Kako procijeniti donose li inovacije stvarnu vrijednost?

AGENDA: Kako prijeći s ideja i tehnologije na stvarnu promjenu?

Dr. Blerta Maliqi, voditeljica Jedinice za sigurnost pacijenata i kvalitetu skrbi pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) u Ženevi

Kvaliteta, ishodi i vrijednost u zdravstvu: mjerimo li ono što je doista važno?

Zdravstveni sustavi još uvijek dominantno mjere volumen aktivnosti – broj pregleda, hospitalizacija i zahvata – iako ti podaci ne govore nužno što sustav postiže za pacijente i društvo. Zato raste interes za ishode i iskustva pacijenata kao novu osnovu za definiranje kvalitete i vrijednosti zdravstvene skrbi.

U fokusu rasprave:

• Koje ishode bi zdravstveni sustavi trebali pratiti?
• Mogu li PROMs i PREMs postati alat za stvarne promjene?
• Jesu li sustavi spremni transparentno objavljivati rezultate?
• Kako povezati mjerenje kvalitete i financiranje?

Tehnologija nije reforma: kako inovacije pretvoriti u promjenu sustava

Zdravstveni sustavi danas raspolažu sve većim brojem digitalnih alata, AI rješenjima i novim modelima skrbi, ali tehnologija rijetko sama po sebi mijenja način na koji sustav funkcionira.

Bez promjena u upravljanju, organizaciji i financiranju, inovacije često ostaju dodatak postojećem sustavu – umjesto pokretač njegove stvarne transformacije.

Poseban fokus bit će na ulozi zdravstvenih podataka, generativne umjetne inteligencije i europskih inicijativa poput EHDS-a u oblikovanju budućih modela skrbi.

U fokusu rasprave:

• Zašto digitalna rješenja često ne mijenjaju praksu?
• Kako podaci mogu postati strateški resurs?
• Kako generativna umjetna inteligencija mijenja zdravstveni sustav?
• Kako evaluirati stvarnu vrijednost novih tehnologija?

Tko danas oblikuje informacije o zdravlju? Između povjerenja javnosti i odgovornosti struke

Zdravstvene informacije danas do građana dolaze kroz institucije, zdravstvene profesionalce, medije, društvene mreže i sve češće digitalne asistente i AI alate. U takvom okruženju granice između stručne informacije, javne komunikacije i osobnog iskustva postaju sve nejasnije, dok istovremeno raste utjecaj neprovjerenih izvora i dezinformacija.

Panel istražuje tko danas ima stvarni utjecaj na zdravstvene odluke građana i kako očuvati povjerenje u stručne informacije u digitalnom okruženju.

U fokusu rasprave:

• Tko danas oblikuje zdravstvene informacije – struka i institucije ili mediji, influenceri i platforme?
• Kako očuvati povjerenje u zdravstveni sustav, struku i institucije?
• Gdje je granica između odgovornog informiranja i senzacionalizma?
• Trebamo li zajednički standard komunikacije o zdravlju i tko ga treba čuvati?

ZATVARANJE – CALL TO ACTION

HealthComm AWARDS + NETWORKING